Uspjeh je ako si se sprijateljio sa prošlošću, fokusiran si na sadašnjost, a optimistican si oko budčnosti

osnivanje Zagrebačke ledane i gradnju kompleksa u današnjoj Bauerovoj ulici pokrenuo je poduzetnik Josip Siebenschein 1904. godine, a gradnja je prema dostupnim podacima započela 1905. Bio je to jedan od prvih modernih industrijskih kompleksa u tadašnjem Zagrebu, ali i za tadašnje europske okvire. Tehnički i tehnološki bilo je to vrijeme modernizacije proizvodnje u svim granama, te proizvodnje sve većeg broja novih proizvoda, kako u drugim industrijskim granama, tako i u proizvodnji hrane. Lanac od proizvodnje do potrošnje bio je sve duži, ponuda sve bogatija, tržište sve veće, posebno u gradovima u kojima se osjećao porast broja stanovnika. Tako je primjerice proizvedene prehrambene namirnice trebalo brzo dovesti na tržište, a rok upotrebe produljiti i sačuvati od kvarenja. Zato su po cijeloj Europi osnovane ledane, što je označilo i početak daljnjeg širenja i usavršavanja transporta, te procesa čuvanja namirnica od proizvodnje do potrošača. Zagrebačka ledana je svakako bila jedna od najmodernijih u tadašnjoj Europi. Nabavljeni su tada najskuplji i najmoderniji strojevi. Samo poduzeće Zagrebačka ledana poslovalo je u ovom kompleksu od 1904. do 1944. godine, a kasnije je u staroj Ledanu poslovalo društveno poduzeće Slavija, sve do privatizacije početkom 1990-ih godina.

bauerova

Bauerova iz perspektive Toše Dapca

Pitanje vlasništva nad kompleksom još uvijek nije rješeno. S jedne strane nakon što je Slavija privatizirana, a Diona napustila kompleks Ledane, stanari u Bauerovoj 19 (ulica se u to vrijeme zvala po narodnom heroju Josipu Krašu, pa je i danas mnogi nazivaju Kraševom) prije svega slikar Jugan Splivalo i ja, preuzeli smo posjed nad Ledanom i u posjedu smo ovog kompleksa oko dvadeset i jednu godinu. S druge strane, Diona (kao pravni sljednik Slavije) pokušava se svo to vrijeme upisati u zemljišnim knjigama kao vlasnik kompleksa, ali im do danas to nije uspjelo, jer nemaju dokaze o pravnom slijedu vlasništva. Imaju, naravno, svojevrsnu političku podršku u institucijama pa im tako u zadnje vrijeme kod upisa vlasništva pomažu Zagrebački holding, Gradsko poglavarstvo i Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo iz Zagreba, no još uvijek nisu uspjeli u upisu vlasništva. U posjedu smo i dokumenta Državnog odvjetništva kojim se zabranjuje upis vlasništva Dioni, koja je danas u vlasništvu tajkuna Đure Gavrilovića. Trenutno smo na sudu s Dionom, po njihovoj tužbi protiv stanara Bauerove 19 i članova Kreativnog centra Ledana, zbog smetanja posjeda. Prema tumačenjima pravnih stručnjaka, kao stanari koji preko dvadeset godina posjedujemo Ledanu, imamo dosjelost što se tiče posjeda, a moguće i vlasništva, pa će na kraju o tome odlučivati sud.

Što se tiče degradacije građevnog tkiva, u najlošijem su stanju krovišta na cijelom kompleksu. Radi se o starim drvenim krovnim konstrukcijama, koje su zbog dotrajalosti u jednom dijelu Ledane potpuno propale i urušile se, međutim, to smo raščistili te nema opasnosti za posjetitelje, a niti za daljnju štetu koja bi mogla nastati od srušenih konstrukcija. Tako možemo reći da je na neki način zaustavljeno daljnje propadanje. Na dva objekta koja danas koristimo za izložbe i razna druga kulturna događanja, stanari su o vlastitom trošku djelomično sanirali krovne konstrukcije, tako da je tu u cijelosti zaustavljeno propadanje, a taj dio objekata je i zatvoren stolarijom. Po procjeni građevinskih stručnjaka same zidne konstrukcije i temelji su u odličnom stanju, te za njihovu obnovu i zaštitu nisu potrebni neki pretjerano skupi zahvati, nego standardni radovi građevinske sanacije, dok se propale krovne konstrukcije trebaju zamijeniti jednakim takvim novim konstrukcijama na većini objekata. Potrebna je, naravno, i potpuna obnova stolarije i limarije.

Kompleks čak i ovakvom stanju služi za brojne izložbe, susrete kreativaca iz cijele Europe, književne i kulturne susrete, te druženja lokalne zajednice. U studenom 2015. u Ledani je svoju prvu fotogaleriju i zložbu postavio mladi fotograf Zoran Cvrk, u Noći muzeja otvorili smo kompleks za razgledavanje izvan službenog programa, a bila je postavljena i izložba o industrijskoj baštini Zagreba „Paromlin“. Za posjetitelje je otvoren i stalni postav Zbirke Ledana – Slavija, malog muzeja sačuvanih skulptura, slika, arhive i predmeta dizajnerskog ateljea Slavijaprometa. Muzej trenutno broji petstotinjak izložaka. Uspjeli smo sačuvati i spasiti doslovno sa smeća ne samo brojne skulpture koje su izrađivali Slavijini dizajneri, nego i njihove skice, crteže, radne bilježnice, razne predmete iz radionice, sve do brojnih šablona za izradu dizajnerskih ukrasa, bilježnica sa skicama i nacrtima skulptura i dizajna pojedinih Slavijinih izloga i trgovina. Sačuvana je i pozamašna zbirka Slavijinih trgovačkih natpisa, ali i velika zbirka dizajnerskih magazina objavljivanih u Europi od sedamdesetih do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Po svom sadržaju ovo je jedinstveni muzej. Katalogizacija svih izložaka još uvijek traje, a sami Muzej Ledana – Slavija radno je podijeljen u više cjelina – zbirki: Zbirku skulptura; Zbirku neoprint; Svaštaru; Zbirku trgovačkih natpisa; Zbirku šablona; Zbirku atelje (koja sadrži i namještaj i alate nekadašnjeg dizajnerskog ateljea); te Zbirku dizajnerskih magazina.

Kreativni centar je namijenjen javnosti. Građanima. Kreativcima. Svima koji pronađu neki svoj kutak kreativnosti u Ledani. Često kažemo da nam je glavni cilj Ledanu pretvoriti u mali umjetnički, kreativni grad usred grada. To je, možda, najbolja definicija onog što je danas Kreativni centar. On je jedan novi i drugačiji autonomni prostor kulture u Zagrebu. Jedan drugačiji prostor kulturne autonomije u gradu u kojem ponekad imamo osjećaj da nam se upravo kulturna autonomija sve više guši. Kreativni centar je, naravno, namijenjen susjedima. Mladim umjetnicima. Onima kojima su mnoga druga vrata i mjesta zatvorena. Ledanu želimo otvoriti. Pretvoriti u jedan prostor otvorene kulture.

Principi po kojima vodimo ovaj projekt, vrlo su jasno naznačeni od samog početka: javna participacija u projektu; otvorenost; kreativnost; socijalna odgovornost; javni interes; prostor alternativne scene; industrijska baština kao razvojni potencijal u kulturi; urbana regeneracija; princip po kojem je društvena korist ponkad veća dobit od financijskog profita; turistička atraktivnost takvih projekata (Ledanu svakog tjedna posjete grupe stranih turista i umjetnika); konačno ovakvi nas projekti markiraju i brendiraju na kulturnoj i kreativnoj karti Europe i svijeta. Radi se o modernom konceptu razvoja kreativnosti u kulturi, prava na vlastiti kreativni grad – grad kao socijalni i kreativni „proizvod“ stanovnika, u čijem stvaranju direktno sudjeluju kroz ovakve projekte. Vizija kreativnog grada! Kao ciljeve razvojno – revitalizacijskog progtrama Kreativnog centra Ledana postavili smo: sačuvanje objekta od mogućeg rušenja i spriječavanje rušenja; zaštita objekta od propadanja; adekvatna prenamjena stare zagrebačke Ledane u kreativni centar, po uzoru na slične projekte u Europi i svijetu; poticanje socijalno odgovornog poduzetništva u kulturi; razvoj kreativnosti u kulturi, odnosno otvaranje novih kreativnih mogućnosti u kulturnoj i urbanoj regeneraciji Zagreba; poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice; učiniti kompleks samoodrživim putem razvojnih programa u kulturi.

Mnogi slični projekti često se iz financijskih razloga vezuju na ovaj ili onaj način uz korporativne interese. I prestaju u širem kontekstu biti javni i otvoreni. To predstavlja veliki problem takvih projekata. Novac i nije teško naći, ali prihvaćanjem financiranja htjeli to ili ne, vezujete se uz korporativne interese onoga koji sponzorira projekt. U Ledani želimo izbjeći takav model. Zato toliko naglašavamo otvorenost i javni interes. Naravno da su nam uzor slični projekti u svijetu u smislu revitalizacije ovog kompleksa industrijske baštine, ali ne bismo pristali niti na korporativni niti na politički model kontrole samog projekta. Politički u smislu da projekt preuzme gradska uprava i na taj način preuzme kontrolu nad njim. Ledana mora ostati prostor kulturne autonomije. A Hrvatska u tome mora pronaći svoj interes. Zašto ne bi bila prva zemlja koja će i formalno prihvatiti takav oblik kulturne autonomije, kakav je projekt Ledane. Zato i najnovijim planom proglašenja kulturne autonomije Ledana želimo isprovocirati i tu raspravu i vidjeti kamo će nas ta priča odvesti. Ledana je u tom kontekstu drugačija od sličnih projekata i kod nas i u svijetu.

Poteškoće, poneke čak vrlo ozbiljne traju i danas. Gospodin Splivalo i ja više smo puta i fizički napadnuti u pokušajima Gavrilovićevih nasilnika da upadnu u Ledanu. S druge strane vodi se i sudski postupak kojim Gavrilović želi preuzeti Ledanu i srušiti je. Grad mu u tome služi kao servis. Sve potrebne papire, suglasnosti, dozvole, i sl. Gradska uprava za sad osigurava Gavriloviću, umjesto da prihvati naše argumente za zaštitu ovog povijesnog kompleksa. Tu su i brojni pritisci osobno na Jugana Splivala i mene da nas se prisili da predamo posjed Ledane Gavriloviću ili njegovim brojnim izaslanicima koje šalje zadnjih mjeseci s raznim ponudama. Nakon batina, bilo je tu i ponuda da uzmemo novac i predamo posjed Ledane. Naravno, sve smo odbili, a batine primili. Ledanu ćemo braniti!

Trenutno je Ledana „u punom pogonu“ negdje od travnja do listopada. Tada je moguće u punom kapacitetu održavati programe u najmanje tri velike dvorane koje su sad upotrebljive. No, kako nemamo struje korištenje u večernjim satima je ograničeno iako se i tu snalazimo na različite načine. Od dvije tisuće kvadrata u upotrebi je trenutno nekih oko osamsto kvadrata. Ostatak nažalost u ovom trenutku nije u upotrebi, iako na proljeće planiramo neke performanse i predstave i izvedbe upravo u tim prostorima koji su trenutno izvan funkcije. Postoje i dva mala ateljea, koje i trenutno koriste umjetnici za svoj rad, naravno potpuno besplatno. Stalni postav Muzeja Ledana – Slavija moguće je razgledati uz prethodnu najavu, a veći dio postava bio je izložen i za Dane europske baštine, u čijem je službenom dijelu programa bila i Ledana, kao i naše muzejske zbirke.